Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja“ ove je godine pokrenulo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa sredstvima zajma Svjetske banke za Hrvatski projekt tehnologijskoga razvitka (5 milijuna eura tijekom 3 godine). Cilj je Fonda poticanje suradnje s hrvatskom znanstvenom i stručnom dijasporom, a financira zajedničke znanstvene i tehnološke projekte hrvatskih znanstvenika i stručnjaka u inozemstvu sa znanstvenicima, institucijama i tvrtkama u domovini

Riječ je o jedinstvenim projektima, kojima se po prvi puta u Republici Hrvatskoj osigurava izravno sufinanciranje zajedničke suradnje znanstvenika s hrvatskih sveučilišta, instituta i malih i srednjih poduzeća s hrvatskim znanstvenicima sa svjetskih znanstvenih institucija. Ovi projekti izravan su rezultat zaključaka Prvoga i Drugoga kongresa hrvatskih znanstvenika iz domovine i inozemstva. Sličan način suradnje znanstvenika iz domovine i dijaspore imaju još samo Izrael i Indija, po uzoru na koje je i razvijen.

Između 39 prijava odabrano je 11 projekata uz pomoć više od 120 anonimnih recenzenata – vrhunskih stručnjaka za pojedino područje od kojih su dvije trećine iz inozemstva – te dva nezavisna povjerenstva sastavljena od uglednih hrvatskih znanstvenika i stručnjaka uključujući i sudjelovanje predstavnika privatnoga sektora.

Konačna prolaznost (odnos odobrenih i prijavljenih projekata) u ovom natječaju iznosi 26%, što je osiguranje kvalitete odabranih projekata. Projekti će pokrenuti vrhunska znanstvena i tehnološka istraživanja u hrvatskim institucijama i privući investicije iz međunarodnih fondova i gospodarstva te kroz dijasporu pridonijeti prijenosu znanja i ostvarivanju znanstvenih rezultata u Republici Hrvatskoj.

Odabrani projekti odvijat će se na hrvatskim institucijama: Sveučilištu u Zagrebu, (dva projekta na Medicinskome fakultetu, dva na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu, jedan na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije te dva projekta na Fakultetu elektrotehnike i računarstva), zatim po jedan projekt na Sveučilištu u Rijeci (na Medicinskome fakultetu), na Institutu Ruđer Bošković, na Brodarskome Institutu i na Mediteranskome institutu za istraživanje života u Splitu (MedILS).

Projekti će se odvijati kroz suradnju s istaknutim hrvatskim znanstvenicima na svjetskim znanstvenim institucijama (u SAD-u, Australiji, Švedskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Švicarskoj) s kojima će naše institucije uspostaviti trajni odnos i bit će usmjereni dodatnom privlačenju investicija kako iz međunarodnih izvora (primjerice Sedmoga okvirnog programa) tako i iz gospodarstva.

Od odabranih projekata za financiranje pet ih je usmjereno razvoju novih tehnologija za koje je zainteresirano hrvatsko gospodarstvo: razvoju novih supravodljivih materijala, razvoju novih računalnih tehnologija ugrađenih u proizvode, modernim tehnologijama pročišćavanja otpadnih voda i razvoju upravljačkih sustava za turbine. Ti projekti uključuju sufinanciranje i surađivanje s privatnim sektorom te prijenos tehnologije u hrvatska poduzeća.

Šest se projekata bavi temeljnim znanstvenim istraživanjima na vrhunskoj svjetskoj razini i usmjereno je privlačenju novih ulaganja iz međunarodnih izvora. Ti se projekti bave proučavanjem molekulskih mehanizama koji uzrokuju tumore, proučavanjem razvoja kognitivnih bolesti, genetskom strukturom virusa, naprednom mikroskopskom analizom stanica, prijenosom genetske informacije na molekulskoj razini i računalnim pristupom biološkim problemima.

Osim upravo pokrenutoga Programa znanstvene suradnje, u sklopu Fonda, u tijeku je vrjednovanje velikoga broja prijava za natječaj Programa za mlade znanstvenike i stručnjake (iz domovine i povratnike). Stalno su otvoreni i natječaji Programa povezivanja za potpore putovanja hrvatskih stručnjaka i znanstvenika iz dijaspore te mladih hrvatskih znanstvenika radi pokretanja novih međunarodnih projekata i prijenosa tehnologije. U pripremi su natječaji Programa stvaranja novih vrijednosti za potporu mladih istraživača u hrvatskoj industriji, komercijalizaciju istraživanja te zaštitu intelektualnog vlasništva.

O pokrenutim projektima Programa znanstvene suradnje

Projekt Emila Babića (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Josipa Horvata (Sveučilište u Wollongong u Australiji) kojeg Fond sufinancira s 183 000 EUR, uz financiranje iz drugih izvora od 68 000 EUR, razvijat će supravodič poboljšanih svojstava na višim temperaturama, uspostaviti prvi laboratorij za proizvodnju supravodljivih žica u Hrvatskoj te pružiti priliku hrvatskoj industriji da se uključi u tehnologiju supravodljivosti.

Hrvoje Banfić (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Antonio Bedalov (Fred Hutchinson Cancer Research Center Seattle) tražit će posebne fosfolipidne spojeve koji sprečavaju prenošenje signala u stanicama ljudskoga tijela i tako uzrokuju pogreške kod njihova dijeljenja (tumor). U projekt Fond ulaže 166 000 EUR, a 76 000 EUR predviđeno je iz drugih izvora, a oni će tijekom projekta razvijati istraživanje preko novih međunarodnih projekata financiranih iz američkoga Nacionalnog instituta za zdravlje.

Razvojem „ugrađenih“ programskih računalnih sustava bavit će se dva projekta na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Projekt Ivice Crnkovića (Sveučilište Mälardalen u Švedskoj) i Marija Žagara (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu) poboljšavat će razvoj softverske podrške za ugrađene sustave koji služe za funkcioniranje raznih proizvoda. Ovaj projekt, uz sufinanciranje od 67 000 EUR, Fond financira s 200 000 EUR te će omogućiti prijenos tehnologije i razvoj prototipa na zagrebačkom FER-u, splitskom FESB-u te u hrvatskim industrijskim partnerima.

Projekt Daniela Gajskog (University of Califorina Irvine) i Vlade Sruka (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu) prenijet će cjelokupnu tehnologiju „ugrađenih“ sustava iz grupe prof. Gajskog u Hrvatsku i stvoriti potencijal za daljnji razvoj i primjenu te tehnologije s koja može značajno povećati konkurentnost hrvatskih malih i srednjih poduzeća. Fond u projekt ulaže 173 000 EUR, a ostale strane 65 000 EUR.

Ekološki problem uslijed sve veće količine tzv. novih zagađivala, posebice humanih i veterinarskih lijekova u vodama obrađuje se u projektu Marije Kaštelan Macan (Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu) i Mire Petrović (Katalonski institut za istraživanja i napredne studije). Projekt je sufinanciran sa 40 000 EUR, a Fond ga financira s 200 000 EUR. Istraživanje će osim razvoja novih tehnologija rezultirati i pripremom novoga europskog projekta.

Ivica Kostović (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Paško Rakić (Sveučilište Yale) vodit će projekt koji će snažnom međunarodnom suradnjom s uglednim Kavli Institutom s Yale-a, te s neurološkim institutima u Montrealu i Harvardu, s drugim hrvatskim znanstvenicima pomoću naprednih tehnologija (MRI i neurogenomika) pristupiti problemima razvoja kognitivnih bolesti (autizam). Projekt će sakupiti i analizirati podatke o razvoju autizma te potaknuti pripremu nekoliko novih međunarodnih projekata. Projekt se financira s 200 000 EUR koje ulaže Fond, te 95 000 EUR iz drugih izvora.

Na Brodarskome institutu u Zagrebu provodit će se projekt razvoja inteligentnih regulatora za hidroelektrane, regulatore vodnih turbine primjenom neizrazite regulacije i neuronskih mreža. Vodit će ga Ognjen Kuljača (Alcorn State University) i Krunoslav Horvat (Brodarski institut). Tijekom projekta razvit će se i primijeniti novi neuronski i neizraziti regulacijski algoritmi koji će biti novo intelektualno vlasništvo, a jedan od ishoda projekta je i uspostava laboratorija za naprednu industrijsku regulaciju. U projekt Fond ulaže 156 461 EUR a ostali izvori 128 000 EUR.

Projekt genetskih istraživanja humanih citomegalovirusa i njegove patogeneze pokreću Joanne Trgovcich (Ohio State University) i Stipan Jonjić (Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci,) koji će svojim in-vivo eksperimentima stvoriti bazu informacija o ekspresiji virusnih gena u raznim stanicama koja će koristiti hrvatskoj i svjetskoj znanstvenoj zajednici, a i služiti kao temelj za pripremu novih međunarodnih projekata. Fond financira ovaj projekt s 190 000 EUR, a 36 000 EUR je prikupljeno iz ostalih izvora.

Igor Weber (Institut Ruđer Bošković u Zagrebu) i Iva Marija Tolić-Nørrelykke (Max Planck Institut za molekularnu biologiju i genetiku u Dresdenu) provodit će projekt primjene naprednih mikroskopskih tehnika na konfokalnom mikroskopu u biološkim problemima poput mehanizama kako se regulira dinamika i struktura citoskeleta. Projekt će uspostaviti laboratorij za biofotoniku koji će biti na raspolaganju istraživačima u Hrvatskoj. Fond će u projekt uložiti 160 000 EUR, a iz drugih je izvora namaknuto još 35 000 EUR.

Posebne makromolekule - enzime ključne za prijenos genetičke informacije i stvaranje proteina u stanici, proučavat će Ivana Weygand-Đurašević (Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,) i Nenad Ban (ETH Zürich). Oni će u ovom istraživanju pokrenuti znanstvenu suradnju koja će rezultirati s objašnjenjem uloge tih makromolekula u prijenosu genetičke informacije. Rezultati mogu imati i potencijalni farmakološki značaj, a pokrenut će i nove europske projekte. Fond će u projekt uložiti 132 000 EUR, a 77 000 EUR prikupljeno je iz drugih izvora.

Po cijelome svijetu raspodijeljenu računalnu mrežu za numeričko računanje simulacija kretanja i strukture bioloških molekula razvijat će Bojan Žagrović (Mediteranski institut za istraživanje života u Splitu) i Gordan Žitković (University of Texas at Austin). Oni će ovim projektom povećavati računalne mogućnosti (uključivanjem više od 5000 računala diljem svijeta) kako bi simulacije realnih bioloških molekula stale uz bok eksperimentima i omogućile nove uvide u odnose strukture i funkcije tih molekula. Fond će u razvoj projekta uložiti 198 000 EUR, a ostali partneri 90 000 EUR.

Ukupno, Fond pokreće 11 projekata odabranih brižljivim postupkom od 39 prijava koji će trajati dvije i pol do tri godine, a Fond je osigurao gotovo 2 milijuna EUR za njihovu provedbu, dok su oni iz drugih izvora (domaće i strane institucije i gospodarstvo) prikupili 0,8 milijuna EUR.

Više detalja o projektima uskoro na web  stranicama Fonda