Fran Borovečki (Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet) istraživat će Parkinsonovu bolest, a projekt bi trebao otvoriti nove pravce za razvoj lijekova identificiranjem novih biljega i ciljnih mehanizama. U projekt Fond ulaže 48.000 eura, a 12.000 eura osigurano je iz drugih izvora, kao što je Sedmi okvirni program EU. U sklopu ovog projekta predviđena je suradnja s Institutom za molekularnu medicinu iz Portugala, slijedom čega bi trebali proizaći i novi europski projekti.

Projekt Kristiana Horvatha (Državni hidrometeorološki zavod) kojeg Fond financira u iznosu od 36.929 eura, a Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatska elektroprivreda d.d. i Energetski institut Hrvoje Požar sufinanciraju u iznosu od 98.872 eura, bavit će se procjenom potencijala vjetroenergije u Hrvatskoj i smanjenju meteoroloških nesigurnosti vezanih za iskorištavanje energije vjetra. Ciljevi projekta će se postići uz intenzivnu upotrebu najsuvremenijih numeričkih modela i naprednih tehnika mjerenja, u suradnji s vodećim istraživačima iz hrvatske dijaspore, Europe i Hrvatske.

Igor Jerković (Sveučilište u Splitu, Kemijsko-tehnološki fakultet), u suradnji sa Sveučilištem u Cagliariju iz Italije i s Veleučilištem „Marko Marulić“ iz Knina, proučavat će botaničko podrijetlo i nutricionistička svojstva monoflornih vrsta meda. Ovaj projekt promovira organske monoflorne medove kao ekonomski, ekološki i društveno održivu hranu, osobito pogodnu za proizvodnju u ekološki čistim i manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Fond će u projekt uložiti 27.000 eura, a ostali partneri projekta, uključujući i Api Herb-u d.o.o. iz Knina, ulažu još polovicu tog iznosa.

Na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu Tin Klanjšček razvijat će model za optimizaciju prehrane riba. Model će moći predvidjeti kako na rast ribe utječe osim težine i njezina veličina i dostupnost hrane u okolišu. Kao rezultat se očekuje pronalazak scenarija prehrane koji će značajno smanjiti količine potrebne hrane. Ovaj projekt, uz sufinanciranje od 25.568 eura, Fond financira s 93.063 eura, a kao krajnji cilj očekuje se prijenos znanja i tehnologije hrvatskim uzgajivačima ribe.

Anita Kriško s Mediteranskog instituta za istraživanje života u Splitu bavit će se istraživanjem da li je okoliš u kojem organizam živi zapisan u proteomu (skupu bjenčevina) pojedinog organizma, te može li se opisati veza između proteomske sekvencije i okoliša. Tijekom projekta pokušat će se odgovoriti na pitanja možemo li predvidjeti ekološku nišu organizma samo iz sekvencije njegovog proteoma i koja su njena svojstva povezana sa životnim stilom organizma. Tijekom projekta koristit će se računalne metode strojnog učenja. Fond će u razvoj projekta uložiti 24.260 eura, a ostali partneri 20.000 eura.

Na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu provodit će se projekt testiranja učinaka vanjskog opterećenja na motoričku izvedbu različitih brzih pokreta i doći do spoznaja u kojim uvjetima mišićni sustav čovjeka postiže maksimalni mehanički izlaz. Projekt će voditi Goran Marković u suradnji sa Slobodanom Jarićem (University of Delaware). Očekivani rezultati bi trebali doprinijeti da se mišićne performanse čovjeka (npr. snaga, impuls) mogu uspješno procjenjivati kroz maksimalnu motoričku izvedbu u jednostavnim brzim pokretima. Fond financira ovaj projekt u iznosu od 42.000 eura, a Kineziološki fakultet u iznosu od 25.000 eura. Tijekom projekta će se osigurati dodatna sredstva za finaciranje ovog istraživanja iz gospodarstva.

Cilj projekta Ivone Mladineo (Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu) jest razvoj neinvazivnog alata za uzgojenu plavoperajnu tunu, temeljen na tehnologiji genetskog mikročipa. Taj bi alat otkrio kolebanje ekspresije imunosnih gena već pri ranom početku djelovanja stresa na uzgojenu tunu. Projekt je sufinanciran u iznosu od 17.000 eura, a Fond ga financira s 50.000 eura. Istraživanje će, osim razvoja novih tehnologija, rezultirati i jačanjem suradnje između uzgajivača tune i znanstvenika.

Na Mediteranskom institutu za istraživanje života u Splitu povratnica iz Sjedinjenih Američkih Država Vanja Nagy proučavat će kako vezanje jednog proteina ubikvitina živčanih čimbenika rasta utječe na njihovu biološku funkciju te razvoj živčanih stanica. Projekt je sufinanciran sa 16.000 euraa, a Fond ga financira sa 61.000 euraa. Jedan od ishoda projekta je i priprema novoga europskog projekta između splitskog MedILS-a i „Johann Wolfgang Goethe“ Sveučilišta u Frankfurtu.

Projekt povratnika iz Njemačke Nilsa Paara (Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet), kojeg Fond financira u iznosu od 84.417 eura, a strani partneri i matična institucija u iznosu od 23.800 eura razvija moderne mikroskopske teorije za numeričko rješavanje problema mnoštva čestica u nuklearnoj fizici na temelju relativističkih energijskih funkcionala gustoće. Jedan od ciljeva ovog projekta je i uspostava računalnog centra teorijske fizike i astrofizike.

Petra Šimić (Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet) će tijekom svojeg istraživanja objasniti anabolički učinak jednog koštanog morfogenetskog proteina na kost s potencijalom za liječenje osteoporoze. Ovaj projekt će razviti strategiju za liječenje osteoporoze i uz nju vezanih prijeloma temeljenu na biologiji tog proteina. Rezultati projekta će služiti kao temelj za pronalaženje komercijalnih partnera. Fond će u projekt uložiti 47.209 euraa, a 26.000 euraa je prikupljeno iz drugih izvora.

Cilj projekta Roberta Vianella (Institut Ruđer Bošković) je računsko predviđanje strukture novih izuzetno kiselih molekula, zvanih superkiseline. Katalitička aktivnost novih superkiselina ispitat će se reakcijama s ugljikovodikom, što je početni korak njihove pretvorbe iz nafte u važne i iskoristive tvari. Stoga, vođeni praktičnim zahtjevima i fundamentalnim izazovima, ciljevi ovog projekta su prijeko potrebni i hrvatskoj industriji jer bi joj trebali omogućiti prodor na nova tržišta uvodeći moderne, brze i jeftine tehnologije. Industrijski partner ulaže u ovaj projekt 7.000 eura, dok potpora Fonda iznosi 28.000 eura.

Projekt Tomislava Vuletića (Institut za fiziku u Zagrebu) bavit će se stvaranjem senzora za DNK koji bi se sastojao od podloge na koju je smještena potpuno izdužena DNK molekula, koja time postaje potpuno dostupna za interakciju. Time bi se zaobišla neka od ograničenja do sada poznatih koncepata senzora za DNK. Jedan od ključnih koraka u predloženom projektu je izgradnja optičkog postava za fluorescencijsku korelacijsku spektroskopiju, temeljenu na 2-fotonskoj apsorpciji, pomoću koje bi se moglo na vrlo precizan način mjeriti promjene u koncentraciji probnih i ciljanih DNK molekula. Ovaj projekt će bit ostvaren u suradnji s partnerima iz Francuske i Njemačke koji će sufinancirati projekt u iznosu od 30.000 eura, dok će Fond u njega uložiti 50.000 eura.