|
Konferencija "Jedinstvo uz pomoć znanja - zajedno do konkurentnije Hrvatske"
 Danas je u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa održana konferencija "Jedinstvo uz pomoć znanja - zajedno do konkurentnije Hrvatske" na kojoj su predstavljeni rezultati rada Fonda "Jedinstvo uz pomoć znanja". Konferenciju je otvorio ministar znanosti, obrazovanja i športa, dr. sc. Radovan Fuchs, a prisustvovao joj je i g. Hongjoo J. Hahm, voditelj ureda Svjetske banke u Hrvatskoj.
Ministar Fuchs je u uvodu istaknuo kako je Vladin krajnji cilj podizanje konkurentnosti Hrvatske na globalnoj razini, što se može postići samo sustavnim upravljanjem i povezivanjem politike obrazovanja, znanstvenih istraživanja i inovacija. "Upravo s tom namjerom Vlada je inicirala izmjene kojima će se, među ostalim, osigurati bolja usklađenost pravnog okvira Republike Hrvatske u sustavu znanosti i visokog obrazovanja s pravnim okvirom Europske unije. Tim izmjenama će se, trima novim zakonima - o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti - olakšati puna integracija hrvatskog sustava znanosti i visokog obrazovanja u Europski istraživački prostor i Europski prostor visokog obrazovanja te potaknuti izvrsnost, konkurentnost i aktivnija suradnja navedenih dvaju sektora s gospodarstvom, što će u konačnici pridonijeti razvoju i boljitku društva u cjelini i prepoznatljivosti i vidljivosti Republike Hrvatske kao konkurentnoga gospodarstva“, rekao je ministar Fuchs.
„Postupnim, višegodišnjim ulaganjem u znanost i istraživanje može se doći do značajnih rezultata. Jedan uloženi postotak bruto domaćeg proizvoda u istraživanje i razvoj trostruko se vraća svakoj zemlji, zbog čega je ključ uspješnog gospodarstva suradnja javnog sektora, biznisa i znanosti", rekao je voditelj ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Hongjoo J. Hahm.
Rezultate Fonda “Jedinstvo uz pomoć znanja“, koji je osnovalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a djeluje u sklopu Hrvatskog projekta tehnologijskog razvoja, predstavili su predsjednik Povjerenstva za upravljanje Fonda prof. dr. sc. Mile Dželalija i voditeljica Fonda Alessia Pozzi, dipl. ing., koja je izjavila: “Aktivnostima Fonda i provedbom projekata aktivno se radilo na ostvarenju i poboljšanju suradnje domaćih i stranih znanstvenika, te hrvatskih i znanstvenika koji rade u inozemstvu, čime su se razvijale kompetencije i znanja potrebni za uspješno natjecanje u međunarodnoj znanstvenoj zajednici“.
U nešto manje od četiri godine djelovanja, Fond je financirao 80 znanstveno-tehnologijskih projekata, od kojih je 30 još u tijeku. Projekti financirani u sklopu Fonda bili su veoma uspješni među prijavama na natječaje Sedmog okvirnog programa Europske unije (FP7) za istraživanje i tehnološki razvoj, čime su privučena dodatna sredstva za hrvatsku znanost, što je potvrdio prof. dr. Mile Dželalija: „Njihova je uspješnost na razini od 30 posto, u odnosu na 15 posto uspješnosti preostalih hrvatskih projekata. Fond je u prihvaćene projekte uložio 28,7 milijuna kuna, a iz FP7 programa time je privučeno dodatnih 51,3 milijuna kuna koji idu hrvatskim partnerima, čime je sa samo 28 završenih i prijavljenih projekata neizravno vraćeno gotovo ukupno ulaganje u programe Fonda“.
U aktivnosti Fonda ukupno je uloženo 57 milijuna kuna, od čega je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, kao nositelj projekta, osiguralo gotovo 39 milijuna kuna ili 68 posto ukupne vrijednosti. Dodatna su sredstva uložile međunarodne znanstveno-istraživačke institucije, privatni sektor te hrvatske javne znanstveno-istraživačke institucije.
 O projektima Fonda - u koje je uključeno čak 515 znanstvenika (362 domaća i 153 stranih) govorili su i voditelji te suvoditelji projekata naglasivši, među ostalim, prednosti ovakvog načina ulaganja u znanost i razvoj karijera mladih znanstvenika koji će u budućnosti preuzeti vodeće pozicije u hrvatskoj i međunarodnoj znanstvenoj zajednici te u gospodarstvu. Taj doprinos razvoju ljudskog kapitala kao temelju razvoja gospodarstva među najznačajnijim je dostignućima programa provedenih u sklopu Fonda.
Gotovo 20 milijuna kuna,odnosno 56 posto od ukupnog iznosa ulaganja, usmjereno je u projekte orijentirane prema industriji koja će, implementirajući nove znanstvene spoznaje u unapređenje poslovanja, povećati svoju konkurentnost. Time se radi na ostvarenju ciljeva Lisabonske strategije i strategije Europa 2020, prema kojima bi se ulaganja u znanost i istraživanje trebala povećati na 3 posto bruto domaćeg proizvoda, od čega bi dvije trećine sredstava trebalo dolaziti iz gospodarstva.
 O važnosti te veze između znanosti i gospodarstva raspravljalo se u drugom dijelu konferencije, posvećenom suradnji gospodarske i znanstvene zajednice o čemu su, među ostalima, govorili prof. dr. sc. Stjepan Car (predsjednik Uprave Končar - Instituta za elektrotehniku d.d.), prof. dr. sc. Blaženka Divjak (prorektorica za studente i studije Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Danica Ramljak (ravnateljica Instituta Ruđer Bošković, Zagreb), dr. sc. Hrvoje Meštrić (ravnatelj Uprave za znanost Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa), dr. sc. Radan Spaventi (viši dopredsjednik Galapagosa d.o.o.).
Poruka toga dijela konferencije i svojevrsni zaključak skupa je kako ulaganje u znanost nije trošak i kako bi Fond „Jedinstvo uz pomoć znanja“ svakako trebao opstati. Danas, kada gospodarski razvitak ovisi o znanju, razvijenoj infrastrukturi, visokoj tehnologiji i inovacijama, nužna su i zajednička nastojanja znanstvene zajednice i gospodarstva u ostvarenju zajedničkog cilja – konkurentnije Hrvatske, poručeno je s konferencije.
|
